Odnosi između Evropske unije i Ruske Federacije: kraj XX i početak XXI veka

Jović-Lazić, Ana (2015) Odnosi između Evropske unije i Ruske Federacije: kraj XX i početak XXI veka. Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd. ISBN 978-86-7067-214-7

[img] Text
Odnosi izmedju EU i Ruske Federacije.pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (1MB)

Abstract

Predmet razmatranja ove monografije je analiza razvoja višestrukih odnosa i saradnje Evropske unije i Ruske Federacije, koji određuju njihovo delovanje u širem kontekstu međunarodnih odnosa. Ukazuje se na ključne pretpostavke koje se nalaze u osnovi odnosa EU i Rusije. Zatim se daje kratak istorijski pregled razvoja odnosa EZ/EU i Rusije. Pomenuti su oni događaji iz prošlosti za koje se smatra da su uticali na oblikovanje sadašnjih odnosa Evropske unije i Rusije. Tako se pošlo od činjenice da su tokom hladnog rata kontakti zapadnoevropskih zemalja i SSSR-a bili veoma ograničeni i da su se svodili na energetsku i trgovinsku saradnju. Velike geopolitičke promene do kojih je došlo nakon raspada SSSR-a dovele su do velikih promena u međunarodnim odnosima. Iako je izgubila ulogu globalne supersile Rusija je, zbog svoje veličine, geografskog položaja, ukupnih kapaciteta i vojnih i drugih potencijala, kao i činjenice da je nasledila mesto stalnog člana SB UN, ostala ključni činilac u oblasti stabilnosti i bezbednosti ne samo Evropi već i u svetu. U međuvremenu, Evropska zajednica prerasla je u Evropsku uniju koja je razradila i usvojila brojne mehanizme koji su joj omogućili da ojača svoju političku poziciju i uticaj u svetu. Navedene su najznačajnije faze razvoja bilateralnih odnosa EU i Rusije i identifikovani su dugoročni i kratkoročni interesi svake od strana. Pomenute okolnosti presudno su uticale na Uniju i Rusiju da redefinišu međusobne odnose i uspostave saradnju na novim osnovama. Vremenom je saradnja EU i Rusije dobila šire razmere i veliki politički i ekonomski značaj za obe strane, što se, između ostalog, ogleda u činjenici da danas dve strane u međusobnim odnosima polaze od poštovanja uzajamnih interesa. Razmatraju se i pravni i političku okviri za saradnju Rusije i Unije. Pri tome, analizirani su osnovni dokumenti koje su dve strane tokom vremena usvajale kako bi regulisale međusobne odnose. Vremenom, Unija i Rusija stvorile su razgranatu mrežu veza između institucija za dijalog i saradnju, sa samitima koji se održavaju dva puta godišnje. Međutim, iako usvojene deklaracije i saopštenja obiluju izjavama o uspešnom razvoju međusobnih odnosa, prisutne su razlike u normativnim pristupima koje se odražavaju u praktičnoj saradnji dve strane. Takođe, razmatra se u kojoj meri postojeće odredbe, strukture i instrumenti odgovaraju sadašnjim interesima Evropske unije i Ruske Federacije. Istovremeno, istaknuto je da uprkos zajedničkom interesu Rusije i EU da izgrade strateško partnerstvo na osnovu međuzavisnosti u različitim oblastima saradnje, i dalje postoji značajna razlika između njihove retorike i stvarnog stanja stvari. Objašnjenja se mogu naći u različitim percepcijama, težnjama i interesima koje dve strane nastoje da postignu kroz ovu saradnju. Ovo usporava pozitivni razvoj međusobnih odnosa i implementaciju strateškog partnerstva, koje su proklamovale obe strane. Ukrajinska kriza ozbiljno je uticala na pogoršanje odnosa EU i Rusije. Shodno tome, došlo je do zastoja u nekim aktivnostima i oblicima saradnje koji su godinama građeni, a usvojene su i međusobne sankcije. U monografiji se dalje analizira saradnja Evropske unije i Rusije u pojedinim oblastima, kao što su trgovina i ekonomija, energenti, pravosuđe i unutrašnji poslovi. Ukazano je na činjenicu da je Rusija treći po veličini trgovinski partner EU. Pored toga Unija je glavni investitor u rusku privredu i važan izvor tehnološkog znanja, a Rusija je veliko tržište za robe i usluge EU, sa značajnim potencijalom rasta. Posebna pažnja posvećena je saradnji dve strane u oblasti energenata koja je bazirana na uzajamnoj zavisnosti. Unija nastoji da obezbedi redovnost snabdevanja, dugoročan i stabilan pristup nafti i prirodnom gasu iz Rusije. Interes Rusije je da ima sigurna tržišta na kojima može da plasira energente i potrebno joj je više evropskih investicija u obnovi energetske infrastrukture. Cilj međusobnih odnosa u ovoj oblasti je i intenziviranje saradnje sa akcentom na rešavanju pitanja koja se odnose na pouzdanosti proizvodnje, distribucije, transporta i korišćenja energije. Imajući u vidu činjenicu da je Rusija ključni snabdevač Unije energentima, kao i da se očekuje da će postati još dominantniji, analiziraju se političke i ekonomske konsekvence koje iz toga proističu ili mogu proisteći. Kada je reč o saradnji u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova ukazuje se na spremnost EU i Rusije da kroz efikasnu pravosudnu i policijsku saradnju zajednički odgovore na bezbednosne izazove (terorizam, ilegalne migracije, prekogranični kriminal). Istovremeno, istaknuto je i da veća bezbednost granica ne bi smela da stvori prepreke u povezivanju privreda i društava dve strane. S obzirom da su Evropska unija i Ruska Federacija značajni međunarodni činioci, saradnji u oblasti spoljne politike i bezbednosti posvećena je posebna pažnja. Pored hronološkog pregleda i analize razvoja odnosa Unije i Rusije u ovoj oblasti, razmatrani su i odnosi dveju strana u kontekstu procesa i zbivanja u širim međunarodnim odnosima. Takođe, analizirani su i upoređivani pristupi i politike EU i Rusije prema aktuelnim međunarodnim i bezbednosnim pitanjima i izazovima. Navodi se da su EU i Rusija vremenom uspostavile politički i pravni okvir koji im omogućava da kroz redovan politički dijalog usaglašavaju stavove o međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa i tako doprinesu većoj stabilnosti i sigurnosti u Evropi i svetu. Pored toga, dve strane su iskazale i spremnost da osnaže saradnju i u oblasti bezbednosti i upravljanja krizama da bi pomogli rešavanju globalnih i regionalnih pretnji i ključnih izazova današnjice (terorizam, širenja oružja za masovno uništavanje, postojeći i potencijalni regionalni i lokalni sukobi). Međutim, iako su redovni dijalog i konsultacije o brojnim međunarodnim pitanjima, kao i pitanjima u oblasti bezbednosti i odbrane, omogućavali detaljno razumevanje međusobnih prioriteta i politika, konstatuje se da je načelna spremnost za saradnju samo delimično realizovana u praksi. Razmatrane su i osnovne karakteristike, tendencije i perspektive odnosa u trouglu SAD–EU–Rusija i njihov značaj i uticaj na globalne međunarodne odnose. Dalje se govori o konkretnim oblicima spoljnopolitičke saradnje Evropske unije i Ruske Federacije. Posebno je bilo reči o politikama i interesima Unije i Rusije u regionu Crnog mora koji je jedan je od strateški najznačajnijih u svetu, a koji je nakon ulaska Rumunije i Bugarske u članstvo EU 2007. postao posebno važan u odnosima dveju strana. Istaknut je značaj regiona Severne Evrope, koji je do 2004. predstavljao i jedinu geografsku vezu EU sa Rusijom. Pri tome je ukazano na činjenicu da je dugoročni potencijal za eksploataciju nafte, gasa i sirovina ovog regiona veoma veliki, ali da istovremeno zahteva stalno unapređenje energetske i transportne infrastrukture. Reč je bilo i o značaju koji nakon proširenja EU ima ruski region Kalinjingrad za buduće odnose i saradnju Unije i Rusije. Posebna pažnja posvećena je politikama Unije i Rusije prema zajedničkom susedstvu u istočnoj Evropi i Južnom Kavkazu. Navodi se da je nakon širenja Unije na istok ovaj prostor postao od velikog značaja za stabilnost Evrope, zbog čega je EU formulisala nove politike prema zajedničkom susedstvu – Evropsku politiku susedstva i Istočno partnerstvo. S obzirom da Rusija ovu oblast posmatra kao sferu sopstvenog uticaja, analiziraju se i politika ove zemlje prema zajedničkom susedstvu i njene reakcije na novu politiku Unije prema ovom regionu. Govori se i o razvoju prilika u Ukrajini, Belorusiji i Moldaviji u kontekstu odnosa EU i Rusije, kao i politikama i interesima dveju strana u regionu Južnog Kavkaza – Gruziji, Jermeniji i Azerbejdžanu. Iako se Rusija opire nastojanjima Unije da u ovim zemljama bude intenzivnije prisutna, ističe se da je prevazilaženje međusobnog rivaliteta i traženje modusa vivendi u interesu obeju strana. Iako se i EU i Rusija načelno zalažu za poštovanje međunarodnog prava i rešavanje sukoba političkim sredstvima, dve strane često imaju različite stavove kada je reč o rešavanju otvorenih regionalnih problema. U tom kontekstu analizirani su različite politike i pristupi Rusije i Unije u rešavanju „zamrznutih sukoba” u Južnoj Osetiji i Abhaziji, Nagorno-Karabahu i Pridnjestrovlju. Ukazano je i na neka razmimoilaženja EU i Rusije kada je reč o optimalnim načinima rešavanja pitanja Kosova i stabilizacije stanja u Čečeniji. U monografiji se dalje navodi da je stabilnost u širem regionu Evrope zajednički interes EU i Rusije, koji zahteva određeno povezivanje i saradnju partnera u vojno-političkoj oblasti i rešavanju otvorenih bezbednosnih pitanja. U tom kontekstu, razmatrani su uloga Rusije u okviru bezbednosne i odbrambene politike EU, kao i osnovni elementi koji oblikuju saradnju Unije, Rusije i NATO-a u ovoj oblasti. Pored toga, analizirani su ruski predlog novog sporazuma o evropskoj bezbednosti i mesto Rusije u novom strateškom konceptu NATO-a. Na kraju, ukazano je na mogućnosti i ograničenja bezbednosne saradnje EU, Rusije i NATO-a. Takođe, bilo je reči i o odnosima EU i Rusije sa stanovišta implikacija na položaj Srbije i njen dalji razvoj. Uticaj Unije i Rusije na položaj i interese Srbije uočljiv je prilikom zauzimanja različitih stavova dveju strana po pitanjima koja se tiču problema Kosova, sistema bezbednosti u Evropi, uloge NATO-a i evroatlantskih integracija. Na kraju se zaključuje se da je Srbija zainteresovana za što brže ostvarivanje politike uključivanja u evropske integracije, ali i za svestranu političku i ekonomsku saradnju sa Ruskom Federacijom.

Item Type: Book
Depositing User: Ana Vukićević
Date Deposited: 23 Feb 2022 11:08
Last Modified: 10 Oct 2023 12:10
URI: http://repozitorijum.diplomacy.bg.ac.rs/id/eprint/828

Actions (login required)

View Item View Item